This shows you the differences between two versions of the page.
amres_cbp_wiki:interni_deo:fizicka_infrastruktura:phy_cabling [2010/08/04 16:17] mara |
amres_cbp_wiki:interni_deo:fizicka_infrastruktura:phy_cabling [2010/09/14 13:20] (current) mara |
||
---|---|---|---|
Line 13: | Line 13: | ||
^AMRES BPD no | 103 | | ^AMRES BPD no | 103 | | ||
^Version | 1 | | ^Version | 1 | | ||
- | ^Status | Javni poziv za komentare otvoren je sledeće četiri sedmice, očekuje se da će dokument biti završen do sredine Septembra | | + | ^Status | Javni poziv za komentare je otvoren, očekuje se da će dokument biti završen do kraja Septembra | |
^Date | 28.6.2010 | | ^Date | 28.6.2010 | | ||
^Title | Requirements for cabling | | ^Title | Requirements for cabling | | ||
Line 46: | Line 46: | ||
**Kičmeno kabliranje kampusa (campus backbone cabling)** – povezuje čvorište kampusa (CD) sa čvorištima zgrada (BD). Takođe, pripadaju mu i direktne veze između čvorišta zgrada (BD). | **Kičmeno kabliranje kampusa (campus backbone cabling)** – povezuje čvorište kampusa (CD) sa čvorištima zgrada (BD). Takođe, pripadaju mu i direktne veze između čvorišta zgrada (BD). | ||
- | **Čvorište zgrade (building distributor – BD)** – predstavlja čvorište u kome se završavaju kablovi vertikalne (kičmene) instalacije, i preko koga se ostvaruje veza na kičmenu kablovsku instalaciju kampusa. Prostorija u kojoj se nalazi čvorište zgrade naziva se Glavna komunikaciona soba (Equipment Room – ER). Čvorište zgrade takođe može biti smešteno u telekomunikacionoj (Telecommunication Room – TR) prostoriji. | + | **Čvorište zgrade (building distributor – BD)** – predstavlja čvorište u kome se završavaju kablovi vertikalne (kičmene) instalacije, i preko koga se ostvaruje veza na kičmenu kablovsku instalaciju kampusa. Prostorija u kojoj se nalazi čvorište zgrade naziva se glavna komunikaciona soba (Equipment Room – ER). Čvorište zgrade takođe može biti smešteno u komunikacionoj (Telecommunication Room – TR) prostoriji. |
**Vertikalna (kičmena) kablovska instalacija (building backbone cabling)** – povezuje čvorišta zgrade (BD) sa spratnim čvorištima (FD). | **Vertikalna (kičmena) kablovska instalacija (building backbone cabling)** – povezuje čvorišta zgrade (BD) sa spratnim čvorištima (FD). | ||
Line 75: | Line 75: | ||
- | {{ :amres_cbp_wiki:interni_deo:fizicka_infrastruktura:phy_cabling_slike:s3_pozicije_funkcionalnih_elemenata_u_objektu.png?500 | }} | + | {{ :amres_cbp_wiki:interni_deo:fizicka_infrastruktura:phy_cabling_slike:s3_pozicije_funkcionalnih_elemenata_u_objektu.png?700 | }} |
;#; | ;#; | ||
Slika 3: Pozicije funkcionalnih elemenata u objektu | Slika 3: Pozicije funkcionalnih elemenata u objektu | ||
Line 86: | Line 86: | ||
Ranije je jedina prisutna praksa bila da se u objektima instaliraju i koriste posebni kablovi za svaku specifičnu ili više-funkcionalnu mrežu koja je u objektu potrebna (telefonski sistem, računarska mreža itd). Želja da se instalira i održava jedinstvena fizička infrastruktura, koja bi mogla da se koristi za prenos podataka i glasa (telefoniju), kontrolu pristupa, automatizaciju itd., dovela je do pojave generičkog kablovskog sistema i standardizacije u ovoj oblasti. Standardizacijom kablovskog sistema, oslanjajući sve servise na jedinstvenu kablovsku infrastrukturu, postiže se visoka fleksibilnost i ekonomičnost rešenja. | Ranije je jedina prisutna praksa bila da se u objektima instaliraju i koriste posebni kablovi za svaku specifičnu ili više-funkcionalnu mrežu koja je u objektu potrebna (telefonski sistem, računarska mreža itd). Želja da se instalira i održava jedinstvena fizička infrastruktura, koja bi mogla da se koristi za prenos podataka i glasa (telefoniju), kontrolu pristupa, automatizaciju itd., dovela je do pojave generičkog kablovskog sistema i standardizacije u ovoj oblasti. Standardizacijom kablovskog sistema, oslanjajući sve servise na jedinstvenu kablovsku infrastrukturu, postiže se visoka fleksibilnost i ekonomičnost rešenja. | ||
- | Jedini zvanično važeći standardi u Srbiji, koji se odnose na projektovanje kablovskih instalacija, usvojeni su još krajem osmdesetih godina. To su JUS standardi iz 1989 godine i „Zbirke propisa“ iz 1989 godine, koju je izdala „Zajednice Jugoslovenskih pošta, telegrafa i telefona“. Sem što ih je teško pronaći, ovi standardi su zastareli, u smislu nisu usklađeni sa evropskim normama koje predlaže i usvaja CENELEC, Evropska organizacija za elektrotehničku standardizaciju. | + | Jedini zvanično važeći standardi u Srbiji, koji se odnose na projektovanje kablovskih instalacija, usvojeni su još krajem osamdesetih godina. To su JUS standardi iz #1989 godine i „Zbirke propisa“ iz #1989 godine, koju je izdala „Zajednice Jugoslovenskih pošta, telegrafa i telefona“. Sem što ih je teško pronaći, ovi standardi su zastareli, u smislu nisu usklađeni sa evropskim normama koje predlaže i usvaja CENELEC, Evropska organizacija za elektrotehničku standardizaciju. |
Sadržaj evropskih CELENIC standarda je u velikoj meri identičan sadržaju američkih standarda ANSI/TIA/EIA 568-C and ANSI/TIA/EIA 569-B (instalacija), odnosno sadržaju međunarodnog standarda ISO/IEC 11801. Male razlike u njihovom sadržaju, potiču zbog toga što sva nabrojana standardizaciona tela CELENIC (evropsko), ISO (međunarodno) i ANSI (američko) vrše reviziju svojih stanarda, ali u različitim vremenskim intervalima. | Sadržaj evropskih CELENIC standarda je u velikoj meri identičan sadržaju američkih standarda ANSI/TIA/EIA 568-C and ANSI/TIA/EIA 569-B (instalacija), odnosno sadržaju međunarodnog standarda ISO/IEC 11801. Male razlike u njihovom sadržaju, potiču zbog toga što sva nabrojana standardizaciona tela CELENIC (evropsko), ISO (međunarodno) i ANSI (američko) vrše reviziju svojih stanarda, ali u različitim vremenskim intervalima. | ||
Line 136: | Line 136: | ||
%%*)%% UTP = Unshielded Twisted Pair, STP = Shielded Twisted Pair | %%*)%% UTP = Unshielded Twisted Pair, STP = Shielded Twisted Pair | ||
- | \\ %%**)%% Kategorije Class E<sub>A</sub> i Class F<sub>A</sub> još uvek nisu odobrene u CELENIC-u, odnosno ne mogu se naći u verzije CELENIC standarda iz avgusta 2009 | + | \\ %%**)%% Kategorije Class E<sub>A</sub> i Class F<sub>A</sub> još uvek nisu odobrene u CELENIC-u, odnosno ne mogu se naći u verziji CELENIC standarda iz avgusta 2009 |
- | \\ %%***)%% ANSI/EIT/TIA 568-C (verzija iz 2009.) ne sadrži definicije koje u pogledu kvalitet moraju ispunjavati kategorijama Class F i Class FA u okviru ISO/IEC 11801 | + | \\ %%***)%% ANSI/EIT/TIA 568-C (verzija iz 2009.) ne sadrži definicije koje u pogledu kvaliteta moraju ispunjavati kategorije Class F i Class F<sub>A</sub> |
Tabela 1: Pregled kategorizacije kablova u najnovijim standardima | Tabela 1: Pregled kategorizacije kablova u najnovijim standardima |